Sarajevski Media centar tokom kampanje za nedavno održane lokalne izbore bavio se monitoringom lokalnih medija i društvenih mreža.U istraživanju su pratili na koji način mediji na lokalnom nivou izvještavaju o pitanjima koja su relevantna za izbore, kako izvještavaju o samim izborima i predstavnicima političkih subjekata, političkih partija i nezavisnih kandidata. Naša sagovornica u emisiji „Izbori se – glasaj i odluči“ , urednica i istraživačica u Media centru Anida Sokol kaže da je monitoring rađen u 8 opština i gradova, a pratili su 24 onlajn lokalna medija , 10 radijskih i 6 televizijskih stanica.
„Mi smo gledali ko su glavni izvori informacija, kako izvještavaju o izborima, ko su glavni akteri u tim izvještajima, postoji li kritički pristup prema programima političkih subjekata, koliki je obim štetnih sadržaja u medijima, a radili smo i monitoring za 22 naloga političkih subjekata na društvenim mrežama. Pokazalo se da su posmatrani mediji tokom izborne kampanje vrlo često izvještavali bez ikakvog kritičkog otklona prema političkim subjektima. Takođe, pronašli smo vrlo mali procenat medijskog izvještavanja gdje novinar ili novinarka analizira programe i kampanje kandidata i kandidatkinja. Pored toga , monitoring je pokazao da su građani i građanke zanemareni kao akteri i izvori informacija u sadržajima o izborima na lokalnim medijima i da je fokus uglavnom bio na predstavnicima političkih partija. Bez obzira da li pripadali javnom, vladinom ili nekom drugom sektoru u čak 70 do 80 posto slučajeva glavni akteri su ujedno bili i pripadnici političkih partija ili nezavisni kandidati što u stvari najbolje govori koliko prostora oni zauzimaju u medijskom sadržaju na lokalnom nivou,“navodi Anida Sokol.
Sredstva informisanja igraju jednu od ključnih uloga u izbornom procesu, oni informišu birače, ali i na način da kreiraju javno mnijenje. Kroz različite platforme, televiziju, radio, internet, štampu i društvene mreže, kandidati imaju priliku predstaviti svoje programe i ideje. Analiziranjem političkih stavova, programa stranaka, mediji omogućavaju i pomažu biračima da donesu ispravne odluke. Uloga medija je da prenesu informaciju, ali i da nadgledaju rad kandidata i stranaka u političkoj borbi, osiguravajućići transparentnost i odgovornost. Kritičko novinarstvo može otkriti nepravilnosti ili dezinformacije, čime štiti demokratske procese. Ovako bi trebalo da bude, ali u Bosni i Hercegovini stanje u medijima je ipak nešto drugačije.
Jedan od najvećih problema u medijskom izvještavanju tokom izbornog procesa i dalje je takozvana funkcionerska kampanja u kojoj postojeći javni funkcioneri, u svrhu promocije svojih kandidatura, koriste resurse i privilegije koje imaju što značajno narušava ravnotežu u političkoj borbi u korist vladajuće strukture. U novim odbredbama koje su dio Izbornog zakona BiH pokušale su se uspostaviti jasne granice i pravila koja će regulisati aktivnosti funkcionera tokom izbornog perioda, međutim, naši političari uvijek nađu načine za svoje što češće pojavljivanje u sredstvima informisanja. Naša sagovornica kaže da su tokom monitoringa medija naišli na brojne primjere funkcionerske kampanje.
„U čak oko 60 posto radijskih i televizijskih priloga koje smo analizirali, sadržaja koji su relevantni za izbore, imali smo primjere potencijalne funkcionerske kampanje. S druge strane, u onlajn medijima taj procenat je bio manji, možda oko 26 posto. Međutim, ni taj procenat nije zanemariv, što nam govori da funkcioneri odnosno osobe koje obavljaju određene funkcije zaista dobijaju znatno veći prostor u medijima tokom izbora u odnosu na druge kandidate. Često je tu riječ o načelnicima i gradonačelnicima, kao i o ljudima koji su na položajima u gradskim upravama, a ujedno su i kandidati na izborima. Na primjer, imali smo medijsko izvještavanje o njihovim aktivnostima, sastancima, posjetama, a s obzirom da je bio početak školske godine bili smo u prilici da pratimo i izvještavanje o tome kako su donirali udžbenike i drugi nastavni materijal. Često je fokus takvih izvještaja na funkcioneru, a ne na samoj temi ili na nekim drugim akterima iz gradske uprave, građanima, na nevladinom sektoru i slično, što opet govori da se medijski prostor zloupotrebljava i da se koriste neke redovne ili dodatne aktivnosti gradskih i opštinskih vlasti za promociju tog nekog određenog kandidata,“ istakla je urednica i istraživačica u Media centru Anida Sokol.
Još jedna stvar bila je vrlo uočljiva tokom monitoringa medija- znatno manje prisustvo ženskih kandidata, odnosno kandidatkinja u odnosu na muške kolege. Jedan od razloga mogu biti tradicionalni stereotipi i rodne norme koje i dalje imaju snažan uticaj na društvo, često favorizujući muškarce kao lidere i donosioce odluka. Takođe, nedostatak resursa za žene u politici otežava im efikasnu kampanju i promociju. Osim toga, političke stranke često ne pružaju adekvatnu podršku kandidatkinjama, što dodatno smanjuje njihovu vidljivost. I mediji, u potrazi za senzacionalizmom, favorizuju muške kandidate, što stvara nejednaku zastupljenost u sredstvima informisanja.
„Što se tiče žena tokom ovih izbora možemo da zaključimo i da naglasimo da su one bile skoro u potpunosti nevidljive u medijima. Naš monitoring je pokazao da su žene kao glavne akterke medijskih članaka, a glavni akteri su oni koji nose fokus medijskog članka, bile gotovo zanemarive. U čak 90 posto slučajeva glavni akteri u medijskim sadržajima koje smo analizirali bili su muškarci. Vrlo mali broj i procenat takvih članaka imao je fokus na ženu, a pratili smo članke u kojima se izvještava o izborima , o kandidaturama i političkim programima. Takođe, na kraju smo vidjeli da je jako mali broj žena osvojio pozicije za načelnicu i gradonačelnicu. Imamo samo osam takvih slučajeva. Generalno gledajući, mali broj žena je uopšte bio kandidovan za poziciju načelnika, načelnice, odnosno gradonačelnice. Samo 29 njih od skoro 400 kandidata, što opet govori da je taj procenat jako mali. Političke partije prate onu zakonsku normu da moraju imati određen procenat, 40 posto žena kandidatkinja, međutim, kad vidite koliko ih ima kao nositeljica kandidatskih listi ponovo možemo zaključiti da je taj broj i procenat nedovoljan. Neophodno je raditi na poboljšanju položaja žena u politici, suštinski, a ne da bi se ispoštovala određena forma,“ zaključuje urednica i istraživačica u Media centru Anida Sokol.
Tradicionalni mediji poput televizije i radija i dalje zadržavaju svoju važnost, ali se suočavaju s izazovima u privlačenju pažnje mlađe publike. Štampa, iako i dalje prisutna, gubi dio svog uticaja, dok digitalni sadržaj sve više preuzima primat u predizbornim kampanjama.
Porast online sadržaja omogućava brže reagovanje na političke događaje, ali i zahtjeva veću medijsku pismenost među građanima. Sve u svemu, prelazak na digitalne platforme prilično je transformisao način na koji se informacije predstavljaju i konzumiraju tokom predizbornih kampanja.
A mi smo kao i obično u našim emisijama iz serijala „Izbori se glasaj i odluči“ razgovarali i sa građanima. Zvorničane smo ovaj put pitali da li su pratili sredstva informisanja tokom kampanje i koliko su zadovoljni medijskim izvještavanjem o izbornom procesu.
Najčešći odgovor je da su siti i politike i političara i da su zbog toga slabije pratili predizbornu kampanju. Neki od naših sagovornika navode da su mediji vrlo bitan stub u demokratskom društvu i da je važno da ostanu slobodni i nezavisni.
Pojedini anketirani su mišljenja da je najveći broj medija bio vrlo korektan i objektivan u svom izvještavanju, dok je jedan broj građana potpuno drugačijeg stava – da se mediji ponašaju navijački, u skladu sa političkom opcijom koja ih finansira.
Dijelovi emisije u kraćem video formatu biće postavljeni na youtube kanal radija Osvit, a kompletnu jedanaestu emisiju iz serijala „Izbori se - glasaj i odluči“ možete poslušati u audio formatu na spotify kanalu radija Osvit, na linku:
https://podcasters.spotify.com/pod/show/radio-osvit-zvornik/episodes/Izbori-se-e2qe12s
