U okviru serijala emisija „Izbori se-glasaj i odluči” ovaj put govorimo o učešću žena u politici. Svi politički subjekti se trude da ispoštuju zakonsku odredbu da na listama bude 40 posto žena. Centralna izborna komisija objavila je ovjerene kandidatske liste za ove lokalne izbore, kao i prije 4 godine, kao i svih ranijih. Uslov je ispoštovan. Uvijek je tako. Žene su, samo na papiru i radi ispunjavanja forme, sada, kao i ranijih godina, prisutne na listama u traženom procentu.
Nakon izbora, mnogo manje ih je u Skupštinskim klupama i opštinskim i gradskim kabinetima od kolega muškog pola. Na primjer, gradski Parlament u Zvorniku broji 31 odbornika, od čega su 4 žene, ili samo 13 posto, a samo jedna žena je na položaju načelnika odjeljenja u Gradskoj upravi. U nekim lokalnim sredinama je malo bolje, ali je u većini opština u BiH situacija još nepovoljnija.
Naša sagovornica, politička aktivistkinja Tamara Jović-Erić, dugo je uključena u razna politička dešavanja i upoznata je sa načinom funkcionisanja političkih partija. Ona smatra da je politika u BiH još uvijek „muško“ zanimanje, iako su primjetni mali pomaci u ravnopravnosti žena.
„Problem proizilazi iz manjka demokratičnosti unutar političke partije. To se najbolje vidi kod pozicija koje se dijele unutar stranke i rijetko ćete vidjeti da je žena predsjednica ili čak i potpredsjednica političke organizacije. U Glavnim odborima političkih subjekata ima oko 15% žena što je zaista nedovoljno. Žene možemo vidjeti samo u forumima, asocijacijama ili aktivima žena, a i tu su usredsređene najčešće na humanitarni rad, iako bi njihov osnovni posao trebao da bude da utiču na promjene i donošenje odluka od važnosti u svim sferama društva. Mi smo vrlo patrijarhalna sredina, to se provlači kroz sve oblasti života i zato,nažalost, još uvijek često čujemo stavove da muškarci treba da određuju šta da se radi, a da su žene tu da klimaju glavom,” kaže Tamara Jović-Erić i dodaje da bi promjene u Izbornom zakonu trebale donijeti određene pozitivne pomake, ali je najbitnija stvar da prvo promijenimo sebe.
„Rijetko ćete vidjeti da će neka žena, na primjer u Narodnoj Skupštini RS ustati i boriti se za prava žena. Patrijarhalnost u okviru partije žene primorava da budu priklonjene svom klubu i lideru. Čak i veći broj žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti ne garantuje njihovu bolju primjećenost. Bez jasnih i iskrenih stavova niko nas neće više uvažavati,” smatra Tamara Jović-Erić koja je jedna od rijetkih osoba koja je zbog političkih razmimoilaženja prešla iz vladajuće u opozicionu partiju.
„Prvenstveno je bila riječ o mom ličnom intresu, ali ne naravno u finansijskom smislu. Jednostavno, dešavalo mi se da u brojnim situacijama nisam bila u skladu sa sobom i sa svojom savješću, pa sam shvatila da moram da se reorganizujem i da tražim mjesto gdje ću biti prihvaćena onako kako treba. Za više od deset godina koliko sam bila u partiji na vlasti nisam dostigla nivo koji sam željela i nisam uspjela da ostvarim ideje koje sam imala. Nakon prelaska u opozicionu partiju postala sam predsjednica Opštinskog odbora, ušla sam u glavni odbor, uspjela da iznesem svoje stavove, da kažem ono što zaista mislim i da ono što planiram da uradim zaista i realizujem,” naglašava naša sagovornica i dodaje da svaka žena mora krenuti od sebe lično i odlučiti hoće li biti nečiji poslušnik ili će biti osoba koja želi da svojim jasnim idejama doprinese razvoju i svoje političke organizacije, ali i društva u cjelini.
„Moramo se izboriti da budemo uvažavane i poštovane, da budemo ravnopravne i da svi u nama vide sposobnost i volju za kvalitetan rad i mijenjanje stvari na bolje. Konkretno, treba krenuti od sebe, svoje kuće, porodice, pa onda ka društvu u cjelini. Moramo se probuditi i aktivirati. Ne smijemo biti apatični. Izađimo iz kutija i ograda u koje pokušavaju da nas smjeste. Imajmo svoj stav i recimo NE stvarima za koje znamo da nisu dobre za našu zajednicu,” zaključila je politička aktivistkinja Tamara Jović-Erić.
Razgovarali smo i sa građanima Zvornika o položaju i statusu žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Bosne i Hercegovine. Najčešći stav anketiranih je da žena ima vrlo malo u politici i da su brojni razlozi zašto je to tako – od istorijskih I tradicionalnih uloga u društvu do osjećaja „ljubomore” kod političara muškog pola koji svjesno opstruiraju žene jer znaju da bi one kvalitetnije obavljale njihov posao.
Zvorničani su jedinstveni u stavu da bi nam bilo mnogo bolje kada bi bilo više žena na odgovornim funkcijama i kada bi se njihove ideje i stavovi više uvažavali kod donošenja bitnih političkih odluka. Naši sagovornici su uvjereni da bi žene kvalitetno i „domaćinski” upravljale opštinama, gradovima i cijelom državom , da bi bilo manje korupcije, kao da bi se budžetska sredstva, odnosno novac svih građana, trošio na stvari od interesa za širu društvenu zajednicu.
Položaj žena u politici znatno je unaprijeđen u posljednjih 30 godina. U evropskim parlamentima1995.godine bilo je svega 13,2 posto žena, a prema podacima iz 2023. procenat je porastao na 31 odsto. U 13 zemalja Evrope žene čine više od dve petine skupštinskih saziva. Nešto bolja situacija je sa Vladama, jer su u 5 država žene imale preko polovine ministarskih mjesta. Ako znamo da u BiH žene čine preko 50 posto biračkog tijela, zašto tako ne bi bilo i u organima vlasti i kod nas?
U kraćem video formatu delovi iz četvrte emisije serijala emisija „Izbori se-glasaj i odluči” biće postavljeni na You tube kanal radija Osvit, a kompletnu emisiju iz serijala možete poslušati u audio formatu na spotify kanalu radija Osvit na linku :
https://podcasters.spotify.com/pod/show/radio-osvit-zvornik/episodes/Izbori-se-e2n3g5d
