Srpska pravoslavna crkva danas obilježava – Polaganje pojasa Presvete Bogorodice, praznik koji poštuju žene.
Reč je o prazniku posvećenom jednoj od hrišćanskih relikvija – pojasu, koji je po predanju pripadao majci Isusa Hrista - Bogorodici Mariji. Ona je pojas isplela od kamilje dlake i on se čuva u svetogorskom manastiru Vatoped i predstavlja jedinu dragocenost sačuvanu iz života Hristove majke.
Po uspeniju, Presveta Bogorodica je dala svoj pojas apostolu Tomi. Taj pojas kasnije je prenet u Carigrad i čuvan u zapečaćenom kovčegu u crkvi Vlaherni. Ovaj kovčeg nije otvoren sve do vremena cara Lava Mudrog (886-912), kada je njegova žena, carica Zoa, duševno obolela. Nakon jednog viđenja, poželela je da se na nju stavi pojas Presvete Bogorodice. Car je umolio patrijarha da otvori kovčeg i kako staviše pojas na caricu, ona odmah ozdravi. Tada je pojas, prema predanju, izlečio caricu Zoi kojoj tadašnji ljekari nisu mogli da pronađu lijeka, a ona je u znak zahvalnosti Presvetoj Bogorodici zlatnim koncem izvezla cio pojas koji je tako dobio svoj današnji izgled. Ovaj praznik je ustanovljen u spomen tog čuda.
Jedan deo tog pojasa nalazi se u Gruziji, u Zugdidu. Кćerka cara Romana iscijeljena je takođe pomoću pojasa Presvete Bogorodice, pa kada se udala za cara Abuhaza Gruzijskog, ponela je jedan njegov deo sa sobom.
Polaganje pojasa Presvete Bogorodice se kao zvaničan crkveni praznik proslavlja od sredine 12. veka. U našim krajevima ovaj neobični praznik najviše poštuju žene i parovi koji ne mogu da imaju djece. Dan provode u strogom postu i molitvi, kako bi lakše rađale, a one koje ne mogu imati decu odlaze u crkve i manastire posvećene Bogorodici i mole je za milost. Ima i onih koji ovaj praznik proslavljaju kao krsnu slavu.
