U ovim izborima u BIH, na ukupno 458 biračkih mjesta u 24 izborne jedinice, korištena je tehnologija za identifikaciju birača provjerom otiska prsta, odnosno optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića. Na 145 biračkih mjesta uvršteni su optički skeneri, dok je na 165 biračkih mjesta korištena identifikacija birača kroz otisak prsta. Izuzetak je Brčko Distrikt gdje su korištene obje pomenute metode kontrole izbornog procesa. Na nekim biračkim mjestima u BiH korišćen je i video nadzor.
Centralna izborna komisija još uvijek vrši anketiranje građana o njihovoj percepciji upotrebe novih tehnologija, te o ovome pitanju još uvijek nisu dali svoj sud. Na osnovu analiza koje je radila Koalicija „Pod lupom“, u 98% slučajeva se pokazalo ispravnim uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
U Zvorniku je po prvi put na 14 lokacija primjenjena takozvana autentifikacija sa transmisijom rezultata, a iz Gradske izborne komisije kažu: na terenu je funkcionisalo sve besprijekorno. Pilot projekat je sproveden na 14 biračkih mjesta. Osam u srednjoškolskom centru „Petar Kočić“, tri u Čelopeku , dva na Ekonomiji i jednom biračkom mjestu u Oraovcu.
Šta su nam donijele i kako su se pokazale moderne tehnologije u izbornom procesu, hoćemo li ubuduće imati poštenije izbore i hoće li to vratiti povjerenje građana u izbornu administraciju? Kako su politički subjekti i građani reagovali na promjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Kristijan Šmit?
Sve su to teme o kojima smo u emisiji iz našeg serijala „Možemo i moramo – ćutanje nije opcija“, razgovarali sa pojedincima koji su se našli na odborničkim listama kao kandidati, članovima Gradske izborne komisije, novinarima i građanima Zvornika.
Autentifikacija u Zvorniku sprovedena je onako kako je to i predviđeno propisima Centralne izborne komisije BiH, mišljenja je član Gradske izborne komisije Zoran Đukanović.
„Na par mjesta imali smo problema sa starijim osobama koje nisu mogle da prođu autoidentifikaciju, međutim CIK je predvidio i tu mogućnost tako da su svi ti ljudi glasali onako kako treba da glasaju. Što se tiče građana za njih nije bilo problema, nije bilo primjedbi, za njih je to bilo nešto novo, oni su zaista ovako, ako čujemo povratnu informaciju sa biračkih mjesta pozitivno reagovali na tehnologije.“
Đukanović podseća da je ideja da se tehnologije uvedu na sva biračka mjesta za Opšte izbore 2026. godine, međutim on izražava sumnju, jer kako navodi riječ je o skupom procesu i pitanje je koliko će biti sredstava da se sve implementira.
„Neka biračka mjesta i dalje u ruralnim sredinama teško da mogu ispuniti sve zahtjeve i uslove koji su potrebni da se to implementira, međutim ide se u tom pravcu. Za sada na stranici CIK-a nemamo rezultate pilot projekta. Iz nekog razloga nisu još uvijek izbačeni, oni ih vjerovatno upoređuju dostaviće nama informaciju koliko su zadovoljni. Imamo rezultate testne za gradonačelnika, međutim nemamo za parlamentarnu.“
Uslovi Centralne izborne komisije, pred Gradskim izbornim komisijama, koje su biračka mjesta morala da ispunjavati kako bi učestvovala u pilot projektu uvođenja novih tehnologija u izborni procesu, bili su da su mjesta blizu sjedišta Gradske izborne komisije, da imaju dobar pristup signalu mobilne telefonije, te da su lokacije drugačije, odnosno da ih ima gradskih, prigradskih i ruralnih.
„Mi smo njima tako i dostavili nekih 30 lokacija gdje su oni vodili se izlaznošću u prethodnim izborima. Na mjestima gdje bila najveća izlaznost htjeli su čisto da provjere da li će to biti tako i kada bude korišten proces autentifikacije. Prvobitno je zamišljeno da se transmisija rezultata vrši sa biračkih mjesta direktno u sistem CIK-a, međutim iz nekih razloga njima znanih nisu smjeli da otvore taj sistem, tako da je ovo transmisija vršena samo ogledno. Ipak smo mi unosili sve te rezultate gdje će oni vjerovatno samo u zatvorenom nekom obliku pregledati koliko se poklapaju ti rezultati. Mislim da se moraju poklopiti jer i njima pokazuju istu grešku ako nešto nije uredu u računskoj operaciji prilikom unosa rezultata kao što i nama pokazuje ovdje. Tako da mislim da neće biti tu nekih velikih odstupanja.“
Na glasačkom listiću za Skupštinu Grada Zvornika, bilo je 15 prijedloga političkih subjekata, a na listama sa 259 odborničkih kandidata. Među njima bio je i Dejan Spasojević za koga je uvođenje novih tehnologija pozitivan pomak, prevashodno zbog regularnosti izbora.
„Da bi se to potpuno realizovalo potrebno je mnogo i tehničkih pretpostavki jer ima 4 ili 5 hiljada izbornih mjesta u BiH, što se tiče, ali vjerovatno će tu da se prave određeni ugovori sa IT kompanijama, kao i uvijek zakon je pravedan, pravičan, ali ako se sprovede. Najbitnije to sprovođenje, to jeste volja aktera u političkom životu da sprovedu određen zakon na korist svih da slobodna volja birača bude provedena do kraja, dakle oni koji su nešto glasali da to bude kasnije verifikovano, pročitano i upisano i sprovedeno. Da se ta volja faktički sprovede u djelo, ali eto posredna demokratija je generalno takva da ima svoje prednosti, ali i svoje mane, a što se tiče ovih izbora smatram da je bilo pomaka, da je bilo mnogo više regularno nego prethodnih izbora, ali opet sigurno bilo je nepravilnosti, sad ja da ne ulazim, ne znam tačno detalje, ali sam slušao razne priče da su neki bili nezadovoljni određenim stvarima, ali da je generalno ima pomaka.“
Za Spasojevića izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine su lijep pomak u odnosu na ranije procese u kojima je bilo puno više prostora za zloupotrebu biračke volje.
Nikola Trišić je prvi put bio kandidat u izbornom procesu. I za njega je uvođenje novih tehnologija pozitivan pomak naprijed, koji će doprinijeti većoj transparentnosti glasanja i vraćanju povjerenja ljudi u proces glasanja , koji je zbog raznih nepravilnosti u proteklom periodu bio značajno diskreditovan.
„Smatram da će kako koju godinu izbori budu dolazili da će to biti sve usavršenije i usavršenije, tako da ćemo smanjiti minimalan procenat da kažem, ne mogu da kažem neslaganja, problema koji nam mogu iskočiti prilikom tog skeniranja, mada smatram da je dobra stvar i treba što više novina u izbornom procesu.“
Trišić podržava da sva biračka mjesta na nivou Bosne i Hercegovine budu pokrivena novim tehnologijama kako bi izborni procesi bili što pravedniji.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom” Vehid Šehić je ocijenio da su određene izmjene Izbornog zakona doprinijele tome da nemamo toliko kršenja provedbenih akata, te da je dobrim dijelom spriječena trgovina s mjestima u biračkim odborima. Po mišljenju Šehića i Koalicije „Pod lupom” biometrijska identifikacija birača je sigurno onemogućila da ista osoba više puta glasa sa različitim ličnim kartama. Kada je u pitanju upotreba skenera, sigurno da su oni osujetila ono što se vrlo često dešavalo nakon zatvaranja biračkih mjesta, a to je da se koriste neiskorišteni glasački listići, da se falsifikuju potpisi. „U 98 odsto slučajeva, nove tehnologije su dale svoj puni kapacitet i time ćemo vraćati povjerenje građana u izborne rezultate”, smatra predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom” Vehid Šehić
Iz Transparency International viši istraživač/saradnik za pravne poslove Damjan Ožegović, je prateći ove izbore naveo da su nove tehnologije u izbornom procesu odlična zamisao koja je ove godine bila tek pilot projekat. Iz TI su mišljenja da su se pojavile na nedovoljnom broju biračkih mjesta i na premalom uzorku, tako da najveći broj birača ne samo da se nije susreo sa ovim tehnologijama, već iz prve ruke nije mogao čuti ni od drugih birača kako to izgleda u stvarnosti.
„Ukoliko bi se ove tehnologije u punom obimu obezbijedile za predstojeće Opšte izbore 2026. godine to bi značajno moglo uticati na regularnost i krajnji ishod izbornog procesa, međutim sa ovako zanemarivim uzorkom o bilo kakvim rezultatima ne vrijedi govoriti. Pogotovo imajući u vidu nedovoljnu obučenost i indicije na namjerno onesposobljavanje na nekim biračkim mjestima, kako se pojavilo u javnosti“, rekao je Ožegović.
Mediji su značajni tokom izbornog procesa, a kako se oni u okviru izbornog procesa koriste, pogotovo ovaj put kada su primenjene i nove tehnologije?
Za ove izbore urađen je i monitoring izvještavanja lokalnih medija i naloga na društvenm mrežama političkih subjekata. Ovaj monitoring su uradili Mediacentar Sarajevo, BIRN - Balkanska istraživačka mreža i Vijeće za štampu i online medije. Novinarski pristup analizirao je Mediacentar Sarajevo, Balkanska istraživačka mreža je pratila korištenje govora mržnje, a Vijeće za štampu i online medije je primalo žalbe na rad štampanih i online medija. Rezultati koje su prezentirali upućuju da je potrebno osnaživati i osloboditi od političkih uticaja lokalne medije, te raditi na unapređenju medijskog izvještavanja i jačanju uloge lokalnih medija tokom izbora.
Urednik portala Zvornički.ba Ilijaz Miralemović smatra da uvođenje novih tehnologija smanjuje mogućnost izbornih malverzacija, te da posebno smanjuje mogućnost glasanja mrtvih što se u ranijim izbornim procesima dešavalo.
„Prema važećem Zakonu BiH o izborima, prema sudskim procesima koji se provode vezano za izbore dosadašnji izbori su svi bili regularni, ali povjerenje građana je odavno poljuljano u izborni proces jer ovaj izborni proces omogućuje onim političkim partijama koje su jače koje imaju više ljudi na terenu da učine neke malverzacije u što se otvoreno sumnja zbog prevelike izlaznosti na velikom broju biračkih mjesta širom BiH, tako da ovaj dio koji smo mi imali u Zvorniku, to poprilično pospješuje. Na kraju krajeva i kod nas u gradu je izlaznost bila za 6 hiljada manja nego za prošle lokalne izbore, što je pokazatelj da se povjerenje može vratiti uvođenjem novih tehnologija.“
Utisak Ilijaza Miralemovića je da su učesnici izbornog procesa dobro odradili svoj posao, s obzirom da je riječ o prvom susretanju sa novim tehnologijama.
„Sve to što je donijeto u zadnjim ovim izmjenama pospješilo je izborni proces i smanjilo malverzacije. Sama ova odluka da glasač može zaokružiti 3 kandidata na otvorenoj listi doprinio je uveliko tome pa nemamo više tih nevjerovatnih podataka da jedan čovjek od svoje partije dobije 95% ili 99%, što je doneklo bilo apsurdno i uveliko ostavljalo sumnju kod građana. I nije problem da dobije jedan čovjek, ali je problem da trojica, četvorica preko 80% povjerenja ljudi koji izađu. Sad s ovim je očigledno je manje i dobro je da imamo te izmjene.“
Građani Zvornika koje smo pitali kako vide uvođenje novih tehnologija u izborni proces, te šta očekuju od novog Izbornog zakona BiH? Neki od odgovora su da su nove tehnologije dobre, trebalo ih je ranije uvesti i da je time manja mogućnost za maipulacije.
Pojedini i ne znaju šta da misle i ne veruju više niušta, jer pred izbore svi su protiv oih koji će pobjediti, svi kukaju na vlast, a ostaje ona vlast koja je bila.
Uglavnom su svi za anketirani građani za uvođenje novih tehnologija da se što manje krade, zbog transparentnosti i regularnosti izbora. Bilo je i onih skeptičnih koji ne vjeruju u društvo u kome pojedinac ima cijenu.
„Šta da vam kažem država je okovana kriminalom, korupcijom, jel možemo očekivati nešto bolje? Ne možemo. Znači dok je god tako biče ovako kako jeste, dok god se možemo kupiti za kilo makarona i litar ulja, biće tako“, glasio je jedan od odgovora.
Naredne dvije godine imamo prostor za analizu, institucije prema stavovima naših sagovornika trebaju naći mogućnost za uvođenje novih tehnologija na sva biračka mjesta u Bosni i Hercegovini kako bi obezbjedili transparentnije i regularnije izbore.
Učesnici izbornog procesa sa kojima smo razgovarali, od lokalne izborne komisije, kandidata, ali i novinara koji prate izbore, saglasni su u jednom: „Nove tehnologije poboljšale su transparentnost i regularnost izbora. Potrebno ih je uvesti na sva biračka mjesta u Bosni i Hercegovini.“
Emisiju „Možemo i moramo – ćutanje nije opcija u cjelosti možete poslušati na spotify kanalu radija i linku ispod teksta:
https://podcasters.spotify.com/pod/show/radio-osvit-zvornik/episodes/Izbori-se-e2qe12s
