U drugom izdanju emisije„Možemo i moramo - ćutanje nije opcija“, istraživali smo koliko je obrazovni program prilagođen tržištu u Gradu Zvornika. Zanimali su nas stavovi svih učesnika u kreiranju privredne slike Zvornika od obrazovnih institucija, preko privrednika do gradske uprave.
Veliki broj mladih ljudi posljednjih godina otišao je iz Bosne i Hercegovine, ali i zemalja regiona. Da li je to postao trend ili mladi odlaze zbog plata nedovoljnih za sigurniju budućnost?
Prema podacima Agencije za statistiku BiH po odlivu mozgova smo među prvima u Evropi i u posljednjih 13 godina se iselilo 12% stanovništva. Istovremeno istraživanja portala Moj posao.ba‚ koje se upravo bavi posredovanjem pri zapošljavanju, potvrdilo je da građani odlaze put inostranstva zbog boljih i stabilnijih uslova.
Proveli smo i mi anketu putem našeg online medija, za građane sa ove regije. Neka od pitanja su bila da li bi u svojoj lokalnoj zajednici radili za minimalnu platu, gdje je velika većina, čak 75%, odgovorila da ne bi radila u Zvorniku za minimalnu platu, pa onda ne čudi podatak da je isti procenat njih naveo da je razlog odlaska nezaposlenost i male plate. Zbog ovako nepovoljnih statističkih podataka istraživali smo da li mladi mogu računati na posao po završenoj školi i koliko je taj njihov momenat presudan za ostanak u rodnom gradu.
Zvornički Tenički školski centar u Karakaju je primjer prilagođavanja obrazovnog sistema zahtjevima privrede. Direktor ove srednjoškolske ustanove Goran Grujić je pojasnio na koji način prate potrebe tržišta i sarađuju sa privredom i da svake godine iz ovog TŠC vrše ispitivanje tržišta slanjem upitnika privrednim subjektima na području Grada Zvornika.
„Sam naziv TŠC govori da je škola usko vezana za privredu konkretno za proizvodnju i određene usluge, što znači da mi moramo pratiti zahtjeve privrede i na neki način to je prirodno. Jedan od dokaza je i to što škola je poslije nekih 50 godina uvela još jednu struku, to je građevinarstvo, zanimanje građevinski tehničar i to baš na zahtjev privrede odnosno privrednog savjeta Grada Zvornika.
Kako je kazao Grujić velika većina učenika TŠC Karakaj se obrazuje za zanatska zanimanja i imaju praktičnu nastavu u privredi. Najveći saradnik ove srednjojškolske ustanove je Alumina, a slijede je automehaničarske i autoelektričarske radnje. Prema riječima direktora Grujića osluškuju potrebe privrede i u saradnji sa potrebama tržišta kako bi uskladili upisnu politiku.
Posljednjih godina učenici TŠC Karakaj koji završe praksu u Alumini i pokažu se kao vrijedni i radni dobijaju priliku i ostati.
Srednjoškolski centar „Petar Kočić“, također usko sarađuje sa privrednicima, a direktorica ove ustanove Biljana Pisić naglašava da nije sve do obrazovnog sistema i učenika, nego da dosta toga zavisi i od poslodavaca.
„Uvijek privrednici žele nešto više, ali kad treba oni nešto da urade onda je to mnogo teško. Evo konkretno recimo mi ove godine upisujemo farmaceutsku struku, ali kad treba vršiti praksu u apotekama vrlo teško prihvataju učenike. Tako da nije sve ni do učenika i obrazovnog sistema, ima nešto i na ovoj drugoj strani.“
Pisić je naglasila da bi ugostitelji trebali i mogli preuzeti obavezu rješavanja sanitarnih knjižica učenicima a praksi, jer dolaze uglavnom iz porodica sa skromnijim primanjima. Kao dobar vid saradnje Pisić navodi da restorani kod kojih učenici ugostiteljske škole imaju praksu, ako se pokažu kao dobri, omogućava im se zaposljenje već do kraja školovanja.
Ugostitelj Mukerem Kuršumović je pohvalio napore srednjoškolskog centra za obrazovanje kadrova u ugostiteljstvu kako bi se kroz školski sistem obezbjedilo da omladina ostaje ovdje, a ne da prati trend odlaska u zemlje Zapadne Evrope i sam svjestan da je razlog odlaska mala plata.
„To dualno obrazovanje je dobar potez i vlasti i dobar potez tog srednjoškolskog centra. Ne mora samo ugostiteljsko obrazovanje, može i neko drugo, da se iznađe prostora, mogućnosti da se omladina zaposli, da omladina ostaje ovdje jer bez omladine nema ni života. Svi idu trbuhom za kruhom, silom prilika i faktički, na neki način, postao je trend odlaska vani. Sve vuku jedni za drugima iz razloga, oni koji su otišli su se stituirali stali na svoje noge, za razliku od ovih koji ovdje nemaju platu, nemaju taj život dostojan čovjeku.“
Grad pored stipendiranja deficitarnih zanimanja trudi se da kroz različite fondove i vidove pomoći mladima da priliku da pokrenu svoje biznise i ostvare svoje snove u Zvorniku, pojašnjava nam iz Odjela za privredu Grada Zvornika, Bekir Omerović.
„Svake druge godine iz budžeta se izdvajaju sredstva za podsticaj tim mladim ljudima koji prvi put osnivaju neku preduzetničku djelatnost ili se pomažu ljudi koji već imaju preduzetničku djelatnost, a žele da prošire primjera radi sa dva na tri ili više zaposlenih radnika. Međutim godinama se dešava trend i zatvaranja pojedinih radnji i otvaranja novih, tako da je tih 10% neki procenat koji varira od godine do godine. Što se tiče sad trenutno Grad Zvornik je iz Budžeta raspisao i traje javni poziv za tri vrste sufinansiranja, odnosno pomoći grantova mladim ljudima koji žele da otvore preduzetničku radnju.“
Omerović naglašava da je trend da se završava medicinska škola, studira u većim centrima Bosne i Hercegovine i Srbije gdje mladi ostaju, a odakle dalje idu prema zemljama Evropske unije. Naglasio je da su stručnjaci u ministarstvima podcijenili značaj demografije kao nauke i trend iseljavanja mladih ljudi.
Planove da ode imao je i dvadesetjednogodišnji Sanel Sarajlić, koji je ipak odlučio ostati, otvorio svoj frizerski salon u rodnom gradu, gdje je danas i član Udruženja privrednika i preduzetnika.
„Bio sam na nekim seminarima kod frizera koji je sedmi u svijetu, negdje dvije sedmice. Odlučio sam najviše da ostanem, ono svoj si gazda. . U ovome poslu radio sam i za druge ljude pa znam kako je raditi, malo zakasniš negdje zovu te gdje si nema te. Iz više nekih razloga žele da idu, a što se tiče njihovog truda, da se trude da ostanu niko ne želi da se potrudi, iako rade mrsko im je to da rade.“
Pored srednjoškolskog centra Grad Zvornik ima i jednu visokoškolsku ustanovu, Tehnološki fakultet koji je u sastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Dekan Tehnološkog fakulteta Dragan Vujadinović za naš radio tvrdi da su smjerovi dizajnirani tako da studenti uglavnom odmah nakon fakulteta pronalaze posao.
„Studenti ovdje na Tehološkom fakultetu kad završe fakultet stiču znanja i vještine koja su praktična i primjenjiva u 21. vijeku. Po našim informacijama, budući da stalno pratimo zaposlenost naših studenata, naši studenti u roku od godinu do 1,5 godinu nalaze poslove uglavnom u privredi. Vi ako pogledate ovdje na teritoriji Grada Zvornika u dvije najveće kompanije to je Alumina i Zeohem ,Švajcarska kompanija, 90% inženjera tehnologije su inžinjeri koji su završili na našem fakultetu. Jedan od primarnih razloga zašto je došao Zeohem ovdje, koji je ključni partner naše kompanije Alumina, jeste i činjenica da su saznali da postoji akademija odnosno da postoji Tehnološki fakultet s kojim sutra mogu da usko rade. Većina projekata ovdje koje Tehnološki fakultet provodi u okviru naučno-istraživačkog dijela i stručnog onog dijela vezani su opet za privredu.“
Posljednjih godina sve manje studenata želi da upiše Tehnološki fakultet u Zvorniku, kao razlog tome ne vidi u kvaliteti nastave već težnji mladih za odlaskom u veće centre, zbog kvalitetnijeg društvenog života. Dekan Drgan Vujadinović rođen je i odrastao u Gradu Zvorniku, završio Tehnološki fakultet koji danas vodi, ipak mladima je poručio da stalno ulaganje u sebe i napredovanje kroz učenje u konačnici daje benefite, kako na ličnom planu, tako i za opšte dobro.
U drugoj emisiji „Možemo i moramo - ćutanje nije opcija“, pokušali smo donijeti informacije koje se tiču prilika za mlade u Gradu Zvorniku. Odlazak jeste postao kulturološki trend, ali ipak obrazovanje pruža mogućnosti i ostanka u ovoj zemlji i u ovom gradu.
Dijelovi emisije u video formatu biće postavljani na youtub kanal radija, dok emisiju možete poslušati i u audio formatu na spotify kanalu radija Osvit na linku:
https://podcasters.spotify.com/pod/show/radio-osvit-zvornik/episodes/Mozemo-i-moramo-e2mehl1
