Razgovarajući sa predstavnicima nekoliko udruženja, uz anketu na ulicama grada, istraživali smo ima li građanskog aktivizma u Zvorniku, a ako nema zašto?! Evidentno postoji nekoliko zajedničkih problema koji se ističu, a riječ je o nezainteresiranosti mladih ljudi za volonterizam kroz nevladin sektor, nedostatku adekvatnih prostorija za postojeća udruženja, te negativan marketingu koji u Repulici Srpskoj prati nevladin sektor.
O svemu ovome govorili su u emisiji „Možemo i moramo – ćutanje nije opcija, predsjednik udruženja građana „Pokreni se“ Nedeljko Bosiočić, iz Udruženja „Dječija nada“ Manuela Čanković, samostalna stručna saradnica za pitanja mladih, nevladine organizacije, rodnu ravnopravnost u Odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti Grada Zvornik Ljiljana Toholj, socijalna radnica i sistemski porodični savjetnik Dragana Mitrović, a za kraj i predsjednik gradskog udruženja penzionera Zvornik Branislav Mihajlović.
Građanski aktivizam
Trend odlaska mladih, pretvaranje političkih stranaka u biroe za zapošljavanje posljednjih godina značajno se odrazilo na mlade koji su ostali na ovim područjima, te njihovu želju da se bave pitanjima od društvenog značaja kroz volonterizam. To najbolje osjete u Udruženju koje je nedavno osnovano „Pokreni se“ čiji je cilj prvenstveno kroz edukativne programe neformalno obrazovanje mladih, ali i razvoj kritičke misli i promišljanja. Predsjednik udruženja građana „Pokreni se“ Nedeljko Bosiočić je izneo probleme sa kojima se oni susreću, uz komentar da građanski aktivizam ovde nije porisutan.
„To još uvijek nije prisutno kao ni sam rad nevladinih orgaizacija. Nažalost nevladine organizacije su predstavljene kao neki neprijatelji, kao nešto loše, međutim to je u svijetu sasvim normalno. Da bi jedna država se nazvala demokratskom mora imati izražen građanski aktivizam, mora imati izražene nevladine organizacije. Ponekad vlast, vršioci vlasti, političari nemaju dovoljno vremena, nemaju dovoljno osjećaja za građane za njihove probleme, e tu nastupaju nevladine organizacije, udruženja građana koja se aktivno uključuju i daju svoj doprinos kako bi izgradili bolju i kvalitetniju zajednicu za život. Kod nas je, to mogu slobodno da kažem, do sada bila neka nula. Nekad ranije kažu da je bilo veoma aktivno međutim i te neke organizacije koje su postojale, posljednjih par godina koristile su se u svrhu nekih političkih subjekata i u svrhu izbornih kampanja da se dobije što više tamo nekih pozicija. Fiktivno možemo ih nazvati,“ mišljenja je Bosiočić.
On smatra da je sve manji broj zainteresovanih, da se bave građanskim aktivizmom. Razlog je po njemu, nazivanje volontera izdajnicima i stranim plaćenicima i zbog prisustva u medijima dezinformacija o radu nevladinih organizacija u RS.
„Nije danas popularno baviti se nevladinim organizacijama, a ako opet s druge strane vi uzmete i pogledate sve opštine u Republici Srpskoj možete da vidite da su velika sredstva dobili od UNDP-a, USAID-a tako da kad njima to odgovara to je dobro. Dobro je uzimati sredstva evropskih fondova, svjetskih, ali kad je upitanju baviti se građanskim aktivizmom, kad kritikuje nešto u nekim lokalnim zajednicama, onda ste strani plaćenik, izdajnik. Smatram da nije popularno biti aktivista, ali nije se mnogo radilo ni na promociji,“ stava je Bosiočić.
Kako je kazao Bosiočić dalje u svom razgovoru svaka lokalna zajednica ima probleme o kojima valja razgovarati, ako građani budu čekali da neko drugi rješi njihove probleme nikada neće biti riješeni. On smatra da je civilni sektor najbolji način da se podigne svjest i medijski pritisak na ljude koji odlučuju kako bi se ostvarile neke promjene.
Pored organizacija, poput UG „Pokreni se“, koje mapiraju probleme građana koji se odnose na širu zajednicu, mladi u našem gradu imaju i specijalizirana udruženja koja su fokusirana i okrenuta jednoj grupaciji. Manuela Čanković nakon završenog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta na Univerzitetu u Tuzli volontira u udruženju „Dječija nada“ koje je posvećeno radu sa djecom predškolskog uzrasta koja imaju određene poteškoće u razvoju.
„Udruženje je osnovano 2020. godine. Mi smo tek ove godine, dakle poslije četiri godine dobili mogućnost da imamo prostor i moram naglasiti da je to više krenulo onako samoinicijativno, hajde da se skupimo. Da skupimo nešto novca i taj novac da iskoristimo za prostor jer nam je on zaista bio neophodan. Ovdje imamo na boravku dvanaestoro djece koje zbog samog stanja nisu u mogućnosti da borave u vrtićima. Tu ne pripisujemo nikakvu krivicu vrtiću, jednostavno njihovo stanje to ne omogućava i onda smo se mi skupili naravno i direktor udruženja. Moram naglasiti da nas je grad podržao tako da sad u ovome narednom periodu očekujemo uplatu kojom ćemo da pokrijemo narednih 6 mjeseci dadžbina i režija za ovaj prostor,“ kazala je Čanković.
„Dječija nada“ je dobijala podršku lokalne zajednice kada je to od njih tražila, međutim sa najvećim problemima se, roditelji i djeca susretnu nakon završetka školovanja. To pitanje nije u nadležnosti lokalne zajednice, dodaje Manuela Čanković, koja je istakla da je to ipak problem koji treba da se rješava na višim institucionalnim nivoima.
„Kod nas u gradu i okolini nije jasno definisan status mladih osoba sa invaliditetom pa nažalost imamo situaciju da djeca završe osnovnu, nekad imaju mogućnost da završe i srednju i onda njihov se život u potpunosti ugasi. To sa sobom povlači veliki broj drugih poteškoća jer jednostavno svako od nas ima određenu količinu energije koju mora nekako da potroši, a zamislite sad odraslu osobu koja je osuđena na četiri zida svaki dan. To je potpuni gubitak orjentacije u vremenu i prostoru. Naravno da tu ispašta puno i društvo. Mi automatski imamo osobu koja je živo biće, koja ima svoje potrebe, a ne može nikako da doprinese društvu. S ove druge strane kad bi naš sistem se malo drugačije posložio mogli bi i od osoba sa invaliditetom da dobijemo puno toga i to bi bilo onako obostrana korist,“ istakla je Čanković.
Dragana Mitrović je socijalna radnica i sistemski porodični savjetnik u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Domu zdravlja Zvornik. Ona se sa svojim kolegama bavi teškim i stigmatizovanim temama u lokalnoj zajednici koje se odnose na pitanja kako nasilja u porodici, tako i razvijanju svjesti o važnosti rada na međusobnim odnosima i našoj mentalnoj higijeni koja nam je potrebna kako bi bili od koristi kako porodici, tako i zajednici.
„Ne postoji osoba koja je u potpunosti otporna na probleme. U zavisnosti od toga kako se sa problemima suočavamo možemo imati bolje ili lošije mentalno zdravlje, samim tim znači i probleme mentalnog zdravlja, čak i ako neko ima problem to znači da je njegovo zdravlje u cjelini narušeno. Nije sramota zatražiti pomoć i nema potrebe da čekaš da se problem pogorša, nego što ga prije prepoznaš u toliko je šansa za izlječenje veća,“ pojasnila je Mitrović.
Zakon o zaštiti lica sa mentalnim problemima koja su u domenu Centra za mentalno zdravlje jasno govori o svakom obliku zabrane diskriminacije ovih lica. Mitrović pored toga što je ovoj populaciji posvećena kroz institucije, ona aktivno učestvuje i u radu nevladinog sektora koji pomaže ovoj populaciji.
„ Udruženje građana„Zvonik“ postoji unazad nekih 11 - 12 godina, imamo finu tradiciju i imamo niz projekata koji smo proveli kroz samo udruženje. Ova vrsta bolesnika najviše je izložena stigmi. Za mene je stigma neznanje. Osim nezanja ono je neobaviještenost ljudi o određenoj temi. Oni niti su opasni, niti će napraviti nekome zlo. To su jedni obični ljudi kojima se desilo u životu da su iz nekog razloga se razboljeli i sad su u stanju takvom kakvom jesu, što ne znači da ne mogu biti bolje. Jednostavno treba prhvatiti takve ljude, takvim kakvi jesu pomoći koliko možemo, a ne raditi suprotno tome, odmagati,“ dodala je Dragana Mitrović.
Kako do sredstava iz budžeta Grada Zvornika?
Kako i za koje svrhe Grad Zvornik dodijeljuje sredstva iz budžeta za projekte, objasnila je samostalna stručna saradnica za pitanja mladih, nevladine organizacije, rodnu ravnopravnost u Odjeljenju za privredu i opštu djelatnost Grada Zvornika Ljiljana Toholj. Ona je navela da se na osnovu „Pravilnika za dodjelu sredstava, granta omladinskim i drugim udruženjima, građanima i fondacijama“, utvrđuje način raspodjele, odnosno uslovi i kriterijumi i postupak odlučivanja kome i za koje aktivnosti će sredstva biti dodeljenja, kada je u pitanju jedan vid dodele sredstava.
„Konkurs smo sveli da tako kažem, na što jednostavniju proceduru u smislu da imamo 3 obrasca koja treba popuniti uz dokumente, osnivačka akta udruženja. Dvije komisije je imenovao gradonačelnik koje se sastoje od 3 člana i komisije imaju obrazac po kom boduju svaki projekat odnosno prijedlog koji se dostavi. Dostavljanje je isključivo u zatvorenoj koverti sa naznakom za - Konkurs za sufinansiranje nevladinih organizacija ili omladinskih programa. Kako se koja organizacija javi, mi komisijski otvaramo sve pristigle ponude. Svakog zadnjeg dana u mjesecu, komisija se sastaje, pregledamo, ocjenimo svaki prijedlog ponaosob. Poslije to ide u vidu prijedloga gradonačelnika koji donosi rješenje. Rješenja se dalje distribuiraju u finansije, tako se dobija novac,“ pojasnila je Toholj.
Kada je finansiranje nevladinih organizacija iz gradskog budžeta u pitanju postoje dva načina finansiranja. Jedan je da su određene organizacije, na spisku i one su direktno uplanirane u budžetu sa određenim sredstvima u ukupnom iznosu 160 hiljada KM. Mladi ističu da je sve manja zinteresovanost za građanski aktivizam, a od sredstava koja su planirana budžetom, za projekte udruženja mladih je svega 20 hiljada KM. Za projekte je, po osnovu konkurisanja svih udruženja iz nevladinog sektora u budžetu su planirana sredsta u visini od 60 hiljada KM, što je samostalnia stručna saradnica za pitanja mladih, nevladine organizacije, rodnu ravnopravnost u Odjeljenju za privredu i opštu djelatnost Grada Zvornika, Ljiljana Toholj dodatno pojasnila, poredeći i finansiranje putem konkursa u ovoj i prošloj godini.
„U 2023. godini mi smo dodjelili sredstva za sufinansiranje 16 nevladinih organizacija, a u 2024. godini za 13 projekata iz oblasti sporta, kulture, zdravlja, raznih izložbi, za zaštitu uličnih životinja, promociju kulturno-historijskog naslijeđa, dječija prava i slično. Dakle, zastupljene su mnoge oblasti iz života. Na području Grada Zvornika još djeluje oko 25 nevladinih organizacija koje se javljaju na konkurs i za njih se iz budžeta grada se izdvaja na godišnjem nivou 60.000 KM, odnosno po ovim javnim pozivima svake godine 40.000 KM se izdvoji za nevladin sektor i 20.000 KM za omladinske programe i projekte. Što se tiče ostalih budžetskih, odnosno ostalih nevladinih orgaizacija koje sredstva dobijaju iz budžeta Grada Zvornika po osnovu granta njih je ukupno 28 i za njih se godišnje izdvaja 160.000 KM. Dakle, na godišnjem nivou sveukupno preko 200.000 KM grad izdvaja za sufinansiranje udruženja, organizacija i fondacija,“ kazala je Ljiljana Toholj.
Stanovnici treće životne dobi u Gradu Zvorniku su okrenuti sebi, penzionerima i njihovim problemima. Njihovo udruženje je najbrojnije i sistemski uređeno. Uz njihove aktivnosti, penzionere tradicionalno brine uvećanje penzija, što nije razlog da se ne druže, okupljaju i putuju kod prijateljskih udruženja. Predsjednik gradskog udruženja penzionera Grada Zvornik, Branislav Mihajlović je predstavio inicijativu koju su skoro pokrenuli, kojoj je osnovni cilj rješavanje jednog od najčešćih problema ljudi u trećem dobu, a to je usamljenost i osiromašeni društveni život.
„Mi smo od prije četiri godine pokrenuli jednu inicijativu Drinski kup, to je saradnja između gradskih, odnosno 6 opštinskih udruženja iz ovog dijela RS. To su Vlasenica, Milići, Šekovići, Srebrenica, Bratunac i Zvornik i 5 iz opština iz Srbije to su Bajina Bašta, Ljubovija, Mali Zvornik, Banja Koviljača, Loznica. Idemo iz mjesta u mjesto svaki drugi mjesec,“ ispričao je predsjednik je gradskog udruženja penzionera Grada Zvornik Branislav Mihajlović.
Čini se da druženjem donekle uspjevaju da zaborave na najbolniju tačku penzionera, to je visina penzija. Tražili su i ove godine da se po zakonu usklade penzije. Uz stalna druženja udruženje penzionera vodi i brigu o svojim članovima na lokalu, shodno mogućnostima i materijalnim sredstvima sa kojima raspolažu.
„Dajemo jednokratne pomoći onima sa najnižim penzijama, teško bolesnim članovima. Mi činimo dosta, a prema svojim sredstvima i koliko možemo,“ pojašnjava Mihajlović.
Građanski aktivisti u drugim sredinama pokreću brojne inicijative. Njima rješavaju neke od svojih problema, zbog kojih se više i angažuju u svojoj lokalnoj sredini. Izgleda da u Zvorniku nije tako. Gotovo i da nema građanskih inicijativa. Pitali smo građane zašto nisu zainteresovani za rješavanje problema u Zvorniku, ako imamo pozitivne primjere u drugim sredinama.
Jedan od učesnika u anketi je napomenuo da je narod kao narod – jednostavno nemoćan i da država nedozvoljava da se iskaže demokratija. Na to se nadovezao i sledeći sagovornik koji je rekao da je uzaludno uključivanje, zbog dosadašnjeg iskustva jer šta god se pokušalo nije dalo neke rezultate.
I dok je jedan sagovornik istakao da ništa ne fali, da je zadovoljan i da je sve dobro, drugi je rekao da su svi u gradu nezadovoljni i poručio da treba da se ekonomija preporodi. On je rekao i da niko ne bi otišao kad bi bile veće plate i penzije.
Neki od odgovori koje smo dobili su i „politika ovde je katastrofa, to je politička stvar, ljudi se pribojavaju, neko ko radi u firmi mora da glasa za toga ko mu je nadležan “...
Čini se upravo da se građani ne uključuju u rješavanje problema u zajednici smatrajući da ništa nije moguće promjeniti, pa aktivizam zato nije ni popularan. Dodamo li tome udruženja mladih kojima nedostaje adekvatne podrške i negativan marketing o aktivizmu, dolazimo do zaključka da aktivizma u našoj lokalnoj zajednici gotovo i da nema.
Očekivanja da će neko drugi da popravi ono što smo sami uništili nisu realna, baš kao ni strah od odmazde, ukoliko progovorimo o onom što nas muči. Ovo bi bio i ukratko rezime našeg istraživanja razloga nedostatka aktivnijeg učešća građana u rješavanju društvenih problema u našoj lokalnoj sredini.
Dijelove emisije u kraćem video formatu postavićemo na You Tube kanal radija Osvit, pa ih možete ponovo pogledati i dodatno se informisati o građanskom aktivizmu u Zvorniku.
Na spotify kanalu radija emisiju požete poslušati u audio formatu na linku :
https://podcasters.spotify.com/pod/show/radio-osvit-zvornik/episodes/Moemo-i-moramo-e2osp53
