Sinoć je počela trodnevna manifestacija “ Dani Marka Markovića” , u organizaciji Narodne biblioteke i Udruženja građana Kriva Drina.
Čast da otvori manifestaciju pripala je našem sugrađaninu Stanislavu Tomiću koji je predstavio svoju četvrtu knjigu aforizama pod nazivom “Umnjaci izrastaju kasnije“. Knjigu je izašla u izdanju Narodne biblioteke Zvornik.
Tomić je rekao da je u knjizi preko 300 – od 1.500 aforizama koje koji su nastali tokom proteklih pet godina. On je dodao da je aforizme za knjigu “ Umnjaci izrastaju kasnije” izabrao ugledni aforističar i stručni konsultant na ovom izdanju Jovo Nikolić.
Teme aforizama su različite, a suština je da navedem čitaoce da kritički promišljaju život, prvenstveno svoj odnos prema sebi, prema drugim ljudima, prema zajednici, rekao je Tomić. Ističući da je aforizam sam po sebi vrlo zahtjevna forma, on je dodao da se u tom pogledu nema mnogo prostora za manevar nego se mora pogoditi suština.
Čini mi se da aforističari imaju problem kojim promišljaju da li će čitalac da razumije njihovu poruku odmah ili ne, pojašnjava Tomić i naglašava da je više pristalica da čitaocu ne treba servirati poruku da je odmah razumije, nego ga treba ostaviti da domisli i napravi svoju priču o aforizmu.
U knjizi “ Umnjaci izrastaju kasnije “ možete pročitati sledeće aforizme „Između mene i poslodavca vlada solidarnost, kad on mene nije prijavio neću ni ja njega“ – „Vještina miješanja pogače se prenosila sa majke na ćerku, dok zet nije umiješao svoje prste“ – Srednjovjekovni vladari su ostavili zadužbine, naši zaduženja“.
Knjiga ima dosta aforizama, tu se prožimaju razne političke, školske, ekonomske, ljubavne i druge teme i ove aforizme zaista treba pročitati, rekao je recenzent Jovo Nikolić.
Direktorica Narodne bilblioteke i muzejske zbirke Nega Stjepanović je rekla da se već četvrtu godinu organizuje manifestacija posvećena Marku Markoviću.
Naglasivši da je Marko Marković bio istaknuti pisac i kulturni radnik u BiH, Stjepanovićeva je rekla da se sugrađani žele ovom manifestacijom podsjetiti na njega kao rođenog Zvorničanina.
„Ovom manifestacijom, koja ima tendenciju da postane tradicionalna, želimo da naše sugrađane podsjetimo na sve ljude iz ovog grada koji su dali doporinos u razvoju kjulture i književnosti da ih sačuvamo od zaborava“, rekla je Stjepanovićeva.
