Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Ivanjdan, praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, jednog od najpoštovanijih svetitelja u hrišćanstvu.
Običaji i vjerovanja
Ivanjdan je u srpskoj tradiciji jedan od praznika uz koji se vezuje najviše običaja. Posebno mjesto zauzimaju branje ljekovitog bilja i pletenje vijenaca od ivanjskog cvijeća. Uoči praznika žene pletu vijence koje uveče stavljaju na ulazna vrata doma, vjerujući da će tako zaštititi porodicu od nesreće i zla tokom cijele godine. Djevojke u svoje vijence često upliću i po jednu crvenu ružu, za sreću i ljubav.
U istočnoj Srbiji bilje se bere uglavnom na praznike jer ljudi vjeruju da tada imaju podršku nebesa. Primarijus dr Petar Paunković, koji decenijama istražuje narodnu medicinu u Srbiji, pri Srpskom ljekarskom društvu, zabilježio je i vjerovanje da se kroz vijence od upletene jovanove trave, na Ivanjdan, provlače i žene koje nemaju djecu.
Potom se kupaju u rijeci da voda odnese urok, zli usud ili bolest. Ukoliko je žena imala nekoliko uzastopnih pobačaja, na dan Svetog Jovana posećuje osobe koje nose ime Stana ili Stanka. Ako ih ima više, obilaze svaku kuću, uzimaju strukove trave iz vjenčića i prave svoj vijenac. Sa njim na glavi kupaju se u reci i vjeruju da će im sledeća trudnoća uspjeti.
