Otvaramo serijal sa temama od značaja za lokalnu zajednicu „Možemo i moramo - ćutanje nije opcija“, analizom kako se realizuju usvojena planska dokumenta integrisanog razvoja Grada Zvornika, sa akcentom na sprovođenje plana kapitalnih investicionih ulaganja.
Bilo je izazovno vidjeti u kom se to smjeru razvija Zvornik, jer je desetogodišnja Strategija za razvoj Grada Zvornika za period od 2018 do 2027 upravo na pola puta, a njom je zacrtan smjer u kojem se realizuju investicije i poboljšavaju uslovi života u lokalnoj zajednici. U kom smjeru su išli planovi, a gde je unaprijeđen život u gradu i u brojim mjesnim zajednicama.
Izvršna i zakonodavna vlast, to jest gradska uprava i Skupština grada Zvornika, su odgovorni na koji način se realizuju zacrtani starteški ciljevi i vrše investiciona ulaganja u kapitalne investicione projekte. Zakonskim obavezama, definisana su tri ključna strateška cilja. Prvi se odnosi na privredu i unaprijeđenje stanja u njoj, nova radna mjesta i dodjelu podsticaja privrednim subjektima. Drugi je unaprijeđenje kvaliteta socijalnog i društvenog života i treći odgovorno upravljanje životnom sredinom.
Zacrtani ciljevi su, kako to obično biva, u dokumentima spisak želja. Za istraživanje svih postavljenih dokumenata na sajtu Grada Zvornika treba mnogo više vremena no što smo planirali. Iz onog što smo uspjeli da pronađemo, pregledamo i provjerimo, treba biti zaista vičan ekonomista i dobro poznavati terminologiju, da bi se podaci mogli posložiti i sa sajta saznati više odgovora na pitanje, na koji način se troše budžetska sredstva integrisanog razvoja Grada Zvornika na kapitalne investicije, uz saznanje da je svaki projekat u koji se utroši više od 100 hiljada KM - kapitalna investicija.
Kako to u praksi funkcioniše i šta su u međuvremenu predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti preduzimali? Kako mi, kao građani, možemo saznati da li se sredstva koriste na adekvatan način, koliko su uopšte transparentne informacije o investicijama i projektima, koliko znamo o raspisivanju konkursa za pravne subjekte kako bi i oni prijedlagali realizaciju određenih projekata u skladu sa ovim dokumentima?
Kada je u pitanju izvršna vlast pitanja smo dostavili kabinetu gradonačelnika, a po njihovoj procjeni zadužena da na njih nam odgovori, bila je vršilac dužnosti načelnice odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Biljana Milić. Pitanja smo dostavili ranije, očekujući konkretne odgovore. Nakon što nam je uopšteno predstavila način kako je definisana strategija, kojom metodologijom je rađena, Milić je ispričala i da je godinu dana trajala procedura usvajanja, od imenovanja razvojnog tima, formiranja partnerske grupe, pa tri sektorske grupe, fokus grupa, vođenje javne rasprave... Na ovaj način nam je Milić predstavila da su „svi prijedlozi od strane svih“ razmatrani, a da su samo oni prijedlozi za koje se ocijenilo da su realno sprovodljivi, sa pripremljenom planskom dokumentacijom i finasijskom kostukcijom uvršteni u dokument.
Biljana Milić je naglasila da je sve određeno zakonskim aktima i da su planovi implementacije trogodišnji dokument, a da se na početku svake godine vrši procjena aktuelnosti projekata i analiza kapaciteta za njihovu realizaciju. Iz podataka sa sajta Grada Zvornika vidljivo je da se svake godine raspisuje javni poziv na koji se javljaju pravni subjekti kako bi prijedlagali realizaciju određenih projekata. Na naše pitanje koliko je kroz ovakve javne pozive svake godine projekata do sada prihvaćeno i realizovano dobili smo prvo pojašnjenje na koji način se realizuje konkurs uz brojke o prijavljenim i odobrenim projektima, bez konkretnih imena preduzeća, projekata i iznosa koji su utrošeni na ove projekte. Kako bi se u ovoj godini bolje pripremili svi za konkurisanje na ove javne pozive prenosimo i detaljan odgovor v.d. načelnice odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Biljane Milić.
„Paralelno sa planovima implementacije, odnosno sa akcionim planovima, - počela je odgovor v.d. načelnica Biljana Milić, donosimo planove kapitalnih investicija. To su uži planski dokumenti i odnose se samo na kapitalne projekte. Pod kapitalnim projektom se može smatrati investicija u izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih javnih objekata kao što su putevi, ulice, vodovodi, knalizacione mreže, javna rasvjeta. Kapitalni projekat je opremanje javnog prostora kao što su dječija igrališta, izletišta i tako dalje. Pored toga kapitalni projekat je i ulaganje u nabavku opreme čiji je vijek trajanja duži od pet godina.Tu se prije svega misli recimo na nabavku vatrogasnih vozila, vozila za odvoz otpada... Da bi jedan projekat bio uvršten u plan kapitalnih investicija, on mora da zadovolji ove uslove, da po svojoj prirodi bude kapitalan i da doprinosi realizaciji strateških ciljeva. Procedura je sljedeća. Najprije se imenuje radna grupa za izradu plana kapitalnih investicija. Ta radna grupa usvaja svoj poslovnik o radu, priprema smjernice i kriterijume za ocjenjivanje projektnih prijedloga, obrazac za dostavljanje projektnog prijedloga, uputstvo za popunjavanje tog obrasca. Priprema i objavljuje javni poziv na koji mogu da se jave ne samo pravna lica, na njega mogu da se jave svi građani koji su zainteresovani, imaju prijedloge, predstavnici mjesnih zajednica, nevladinih orgnizacija, privrednici, institucije. Javni poziv bude objavljen na zvaničnoj internet stranici gradske uprave i oglasnoj tabli. U 2021.godini dobili smo 11 projektnih predloga od kojih je 6 prihvaćeno. Za 2022.godinu smo imali 10 prijedloga i 6 je prihvaćeno, da bi 2023.godine bilo 7 projektih prijedloga od kojih je 6 prihvaćeno“, navela je Biljana Milić.
Odgovarajući na pitanje o onome što je od projekata urađeno, Milić je izjavila da je urađeno mnogo toga, da su započeti ili su u toku brojni projekti. Načelnica Biljana Milić je nabrojala:
„Prvo bih izdvojila aktuelni projekat izgradnje puta Zvornik-Šćemlija-Glumina. Zatim II fazu projekta izgradnje vodovoda Pilica-Lokanj, izgradnju vodovoda zapad. Tu su i projekti igradnje novog bloka i rekonstrukcija postojećeg objekta Bolnice Zvornik, rekonstrukcija glavnog objekta Doma zdravlja Zvornik, dogradnja ambulante u Branjevu, unapređenje kapaciteta Centra za socijalni rad i Dječijeg vrtića. Tu je još niz projekata i redovnih mjera koje se kontinuirano sprovode. Mjere energetske efikasnosti na školskim objektima i sistemu javne rasvete, podsticaji za zapošljavanje i razvoj privrede,“ nabrajala je Milić.
Dosta toga je nabrojano za ovih pet godina, a utrošena su sredstva u visini od gotovo dvije stotine miliona KM. Možda slučajno, preskočeno je ulaganje u proširenje poslovne zone „Jadar“, gdje trenutno svoju djelatnost obavljaju tek dva investitora. Probijeni su svi rokovi za završetak radova na novom bloku i rekonstrukciji objekta Bolnice i za Tilić- Adu, još se ne nazire do kada će trajati radovi.
Vršilac dužnosti načelnice odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti gradske uprave Zvornika, Biljana Milić naglasila je da je grad „ apsolutno kreditno sposoban“ te da su svi krediti podignuti uz saglasnost resornog ministarstva i pod izuzetno povoljnim uslovima i da svaki prate i grantovi, nepovratna sredstva“. Inače sredstva za realizaciju projekata uspijevaju obezbijediti iz budžeta grada Zvornika, budžeta entitetskih i državnih organa vlasti, uz podršku vlada i predsjednika Republike Srpske i Srbije, Svjetske banke, Evropske investicione banke i fonda za zapadni Balkan, razvojnog programa UN, Švajcarske agencije za razvoj...
Na pitanje kako se može vidjeti kako se troše sredstva odgovor je kroz izveštaj o izvršnju budžeta grada, koji se priprema svake godine. Ovaj izveštaj usvajaju i odbornici u Skupštini grada, pa smo o investicijama, trošenju i transparentnom uvidu i kontroli realizovanih projekata razgovarali sa odbornikom Skupštine grada Bojanom Lukićem, koji se u aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta ponajviše bavio temom kapitalnih investicionih ulaganja.
Lukić smatra da sve dobre projekte treba pozdraviti i podržati, ali da nekoliko stvari baca ozbiljnu sijenku na rad nadležnih u gradskoj upravi koji se bave ovom tematikom. „Tu prije svega mislim na način izbora projekata , nemogućnost uvida u sve segmente njihove realizacije, kao i način finansiranja koji bi ovu lokalnu zajednicu mogao dovesti u stanje ekstremne zaduženosti,“ jedan je od odgovora odbornika Bojana Lukića.
Za Lukića je sporna netransparentnost, dinamika i način finansiranja projekata, pravljenje rekapitulacija ili čak menjanje strategije, usvajanje nove. Bojan Lukića je mišljenja da odbornici nisu imali mogućnost učešća u izradi Strategije, da se sve svodilo kod usvajanja na „ko je protiv, a ko za“ i da se nisu poštovali prijedlozi koji su dolazili sa „druge strane“, a pod tim je mislio na prijedloge odbornika stranaka koje nisu dio vlasti.
„Određena grupa ljudi donosi odluke. Mislim da se ta Strategija pravi za određena mjesta, a sve u svrhu politike. Za to smo da se projekti poređaju po prioritetu, da prvo sve mjesne zajednice imaju vodu, električnu energiju, mišljenja je Lukić.- Znate kada su u pitanju kapitalna ulaganja i investicije samo pogledajte vrijeme i pogledajte koje su mjesne zajednice. Nevjerovatno je da se poklapaju dvije godine, lokalni izbori-objelodani se plan investicija, završetak radova su republički izbori. Konstantno se bave izbornom kampanjom i to u velikim mjesnim zajednicama sa velikom populacijom. Pogledajte u južnom dijelu Zvornika, odnosno području Drinjače, Zelinja, gde su katastrofalni uslovi. ljudi nemaju osnovne uslove za život i sjeverni dio gdje gravitira veći broj ljudi. Strategija nije obuhvatila ravnomerni razvoj svih mjesnih zajednica. Imate mjesnu zajednicu Šetići koja nema vode i zajednice u koje su uloženi milionski iznosi. Mislim da preskačemo osnovne ljudske potrebe na uštrb političkih glasova.“
Prigovorio je Lukić i na transparentnost realizacije projekata i navodi primjer projekta Bolnice Zvornik.
„Šta je kod nas transparentno i šta se poštuje? Navešću par nekih stvari. Imate gradnju Bolnice gdje su svi mogući rokovi i rokovi-rokova, probijeni. Mi kao odbornici nemamo informacija, a možete zamisliti kako naši građani nemaju informacija. Imate informaciju na gradskoj Skupštini da se radi „to i to“, da je iznos „taj i taj“, to je sve i tu staje sva priča. Podržavamo sve projekte, ali sporna je ta netransparentnost. Nemamo mi ništa protiv izgradnje bilo gdje, ali mi ne znamo ni koliko to košta, ni kad su radovi trebali biti završeni, ni zašto nisu završeni. Tih projekata je bezbroj. Primjer imate kod rekonstrukcije gradskog spomenika gde su isto svi rokovi bili probijeni. Sve su to projekti koji su u redu, međutim, datum i godina realizacije se ne slažu, mi ne znamo da li će biti ti projekti, kada će biti završeni, mi ne znamo šta je sa novca određenog za te projekte. Obični građani nemaju predstavu kako to izgleda finansijski, nemaju pojma da je dio tog projekta strana donacija, kredit. Ne znaju, ne pominje se finansiranje infrastrukturnih projekata od strane Vlade Tuzlanskog i Sarajevskog kantona. Ono što je sporno da ljudi koji su vlast u našem gradu prikazuju da je to sve njihovom zaslugom i ponašaju se kao da su to njihovi novci. Građani ne znaju da je ekonomska situacija katastrofalna i Grad Zvornik je do 2055. godine sad zadužen 70 miliona KM.“
Pokušali smo da kroz anketu na ulici i postavljena pitanja građanima da čujemo i njihova mišljenja. Nažalost svi koje smo pitali nisu bili raspoženi za izjave. Objašnjenja su da ono što znaju nije ohrabrujuće i ne bi željeli da komentarišu. Neki iz straha, drugi jer kažu nemaju šta lijepo reći. Osnovno je da svi ističu nedostatak informacija i da je to osjetljiva tema.
Građani misle upravo kao i odbornik Skupštine grada Bojan Lukić, da je dosta toga nepoznato i netransparentno kada je u pitanju strateško trošenje budžeta u kapitalne investicije. Da podsetimo Lukić je naveo i da i njemu samom kao odborniku nisu dostupne sve informacije.
Izdojili smo dijelove emisije „Možemo i moramo - ćutanje nije opcija“ u video formatu i biće postavljani na youtub kanal radija, dok emisiju možete poslušati i u audio formatu na linku :
https://podcasters.spotify.com/pod/show/radio-osvit-zvornik/episodes/Mozemo-i-moramo-e2lcddk
